U 10 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici počela je sjednica Vlade.
Uz informacije o aktualnom stanju vezanom za koronavirus i vezanom za potres, na dnevnom redu sjednice je i odluka o raspodjeli donacija financijskih sredstava uplaćenih na račun državnog proračuna u akciji „Pomoć za obnovu nakon potresa".
Na dnevnom redu je i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (EU) te prijedlog uredbe o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode (EU).
Kampanja 'Stay safe in Croatia'
Na početku sjednice Vlade uvodno se obratio premijer Andrej Plenković. Osvrnuo se na projekte financirane europskim sredstvima u Dalmaciji i na otocima.
- Drago mi je i da je Ministarstvo regionalnog razvoja pripremilo prvi cjeloviti registar otoka. Riječ je o jedinstvenom registru svih 1244 hrvatska otoka, otočića i hridi. To će svakome omogućiti pristup informacijama o hrvatskim otocima. BIla je i rasprava o izmjeni Zakona o otocima. Investirali smo više od 100 milijuna kuna i potičemo koncept pametnih otoka i ulaganja i to će sigurno biti dobro i za hrvatski turizam. HTZ i ministarstvo je napravilo kampanju 'Stay safe in Croatia' koja će omogućiti posjetiteljima da dođu u RH i provedu tu svoje odmore unatoč pandemiji koronavirusa, rekao je Plenković i nastavio o epidemiološkoj situaciji.
- U odnosu na prošli četvrtak sada bilježimo određeni porast. Još ne znam uzroke ovoga trenda: hladnoća, popuštanje mjera, opuštanje modela ponašanja... I dalje moramo zadržati veliki oprez. Danas smo uz Dansku zemlja koja ima najmanju incidenciju zemalja u EU što se tiče novih zaraza. Dobro je da je smanjen broj novozaraženih i hospitaliziranih, onih na respiratorima, preminulih, onih u samoizolaciji...
Popuštanje mjera
Plenković je najavio otvaranje terasa i omogućavanje rada na otvorenim prostorima, no uz epidemiološke mjere.
- Glede sporta, omogućit će se treninzi u zatvorenim prostorima, dodao je Plenković.
- Nastavit ćemo s praćenjem poduzetnika i nastojat ćemo izaći ususret što se tiče očuvanja radnih mjesta. Apeliram na sve da budemo oprezni, zaključio je.
Voda na Banovini je zdravstveno ispravna
Potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved je izvijestio o situaciji vezanoj za potres.
- Stožer civilne zaštite nastavio je s radom. Radimo na osiguranju privremenog smještaja za stanovništvi. Postavili smo 1518 kontejnera i mobilnih kućica. Konkretno za Petrinju i naselja uz taj grad osigurali smo 533 kontejnera i 109 mobilnih kućica, 642 smještajna objekta. Kada je riječ o postupanju s oštećenim građevinama, predloženo je ukupno 406 objekata za uklanjanje, poručio je Medved.
Izvijestio je i da je voda na Banovini zdravstveno ispravna te ju stanovnici bez ograničenja mogu konzumirati.
Beroš o godini epidemije
O epidemiji je izvijestio ministar zdravstva Vili Beroš.
- Proteklih dana u RH bilježimo blagi porast broja novozaraženih, u protekla 24 sata imamo 544 novih slučajeva. Udio zaraženih u broju testiranih je 8,46% u zadnja 24 sata. Na bolničkom liječenju je 790 osoba, od kojih je 70 na respiratoru. Bolnicama je upućeno postupno reduciranje kapaciteta za covid-19, uz pripravnost za ponovnu uspostavu takvog rada u slučaju potrebe. Od 27.12. zaprimljena je 251.070 doza cjepiva, a cijepljeno je 135.756 osoba. 77.245 osoba cijepljeno je jednom, a 58.511 osoba i drugom dozom cjepiva. U drugoj fazi cijepljenja HZJZ je proveo u Zagrebu prvom dozom 926 osoba. U drugoj fazi cijepljenje se organizira u zavodima za javno zdravstvo, domovima zdravlja, ambulantama, na punktovima i mobilnim timovima. Najčešće prijavljene nuspojave na cjepivo odnosile su se na blage reakcije. Danas je točno godinu dana od prvog slučaja koronavirusa u RH. Zdravstveni sustav je ovaj virus dočekao spremno anticipirajući i najlošije scenarije. promptno je odgovorio na izazove ove bolesti. Osiguranjem, naporima Vlade i organizacijom rada pružili smo zaštitu našim djelatnicima u sustavu. Odgovornim ponašanjem građana i mjerama osiguran je blagi rast zaraženih u prvom valu epidemije. Ranom reorganizacijom bolnica osigurali smo neometanu zdravstvenu skrb prioritetnim pacijentima, posebice onkološkim, kao i djeci, trudnicama, rodiljama, korisnicima domova za starije, i ostalim neodgodivim slučajevima. Zabilježen je porast broja hospitalizacija zbog tumora tijekom 2020. godine u odnosu na 2019., što ukazuje na posebnu skrb zdravstvenog sustava za te bolesnike. Nakon potresa smo zbrinuli i epidemiološki osigurali sve bolničke pacijente. Epidemija je imala utjecaj i na mentalno zdravlje građana. I tu smo poduzeli mjere za očuvanje mentalnog zdravlja. U godinu dana ukupno je hospitalizirano oko 28.000 covid pacijenata. Oboljelo je i oko 13.000 zdravstvenih djelatnika, rekao je Beroš na sjednici Vlade.
- Učinit ćemo sve da budemo spremni i za izazove pred nama, zaključio je.
O mjerama i ključnim aktivnostima Nacionalnog stožera u protekloj godini je govorio Davor Božinović.
- Od 19.3.2020. do 19.2.2021. Stožer je donio 300 odluka o nužnim epidemiološkim mjerama. Trenutno je na snazi 28 odluka, 17 na nacionalnoj razini, 10 na županijskoj i jedna na lokalnoj.
Plenković: Dio cjepiva ćemo dati i drugim zemljama i tako im pomoći
Plenković je istaknuo da je Vlada u godinu dana poduzimala sve da zaštiti zdravlje sugrađana.
- Od prvoga dana smo osigurali svu zaštitnu opremu pravovremeno, a ovakve potrebe su iznad svih dosadašnjih planiranja i zamisli svih koji su se bavili rezervama takve opreme. Ni u jednom trenutku te opreme nije falilo, osigurali smo je u adekvatnim količinama na vrijeme iz Kine, a krenula je proizvodnja i u RH. Vodili smo računa o hrvatskom gospodarstvu. Bilo je bitno da svi nastave sa svojim aktivnostima, da školski sustav nastavi... Mjere za očuvanje radnih mjesta bile su vrlo izdašne. Nismo nikada mislili da ćemo ovoliko novaca dati. Pritom smo isplatili mirovine i plaće, a u okvirima smo onoga u vrijeme prije pandemije kada je riječ o nezaposlenosti. Žao nam je da smo nekima ograničili određene aktivnosti. To ne radimo jer bi to bila naša volja nego je to dio aktivnosti koje rade sve vlade svijeta i Europe kako bi očuvale zdravlje. Pred nama je ubrzanje distribucije cjepiva na razini EU, da što brže procijepimo što više ljudi, posebno one najugroženije. Vjerujem da će i ovih 700.000 doza do kraja ožujka već biti snažna ograda od daljnjeg širenja epidemije. Hrvatska Vlada je na vrijeme rezervirala cjepiva, i više nego što je potrebno za svu populaciju iznad 18 godina. Imat ćemo prigodu dio cjepiva dati i drugim državama kako bismo im pomogli, rekao je Plenković, a prisjetio se i gotovo 5.500 osoba koje su preminule od covida ili s covidom.
Sredstva za pomoć obnovi nakon potresa
Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade je i prijedlog odluke o raspodjeli donacija financijskih sredstava uplaćenih na račun državnog proračuna u akciji „Pomoć za obnovu nakon potresa“.
Plenković je demantirao medijske napise o toj temi.
- Raspodjela sredstava ima sasvim drukčiji smjer od onoga što je objavljeno. Ta sredstva će naravno biti utrošena za obnovu potresom pogođenih područja.
- Odlukom se utvrđuje da se donirana sredstva iz akcije "Pomoć za obnovu nakon potresa" raspodjeljuju na pozicije Središnjeg državnog ureda za obnovu . Koristit će se za gradnju i obnovu kuća i druge poslove u skladu sa Zakonom o obnovi na području SMŽ, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Karlovačke županije i Grada Zagreba. U odluci stoji da je do 24.2.2021. uplaćeno 101 milijun 518 tisuća 809 kuna i 62 lipe, izvijestio je ministar financija Zdravko Marić i zahvalio svima koji su uplatili te i dalje uplaćuju.
- Iznos se daje na središnji državni ured. Svaka sljedeća uplata će se tamo usmjeravati s prvim radnim danom u mjesecu. Izvještavamo hrvatsku javnost a tako će biti i dalje. U tijeku je proces procjene ukupnih šteta kao što je bio slučaj i kod potresa u ožujku. Iznos ukupne štete je kudikamo veći i novci svih nas će biti glavni izvor financiranja, a tu su i europska sredstva...Sve ćemo to jasno prikazivati i objavljivati, dodao je Marić.
- Sva uplaćena sredstva naših sugrađana za obnovu bit će utrošena za obnovu, bez ikakvih dilema, rekao je Plenković.
Vlada je prihvatila tu točku dnevnog reda.
Podsjetimo, jučer je Jutarnji list pisao o više od 100 milijuna kuna, koja su na račun državne riznice u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa" uplatili brojni građani i tvrtke iz Hrvatske i inozemstva, kao i međunarodne organizacije i strane vlade, koji bi samo manjim dijelom mogli biti potrošeni za obnovu stambenih jedinica građana, a 60 posto novca trebalo bi biti raspoređeno za neke druge svrhe povezane s potresom. Prema tom prijedlogu, 40 posto novca, odnosno oko 40 milijuna kuna išlo bi Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, i to za uklanjanje obiteljskih kuća i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća.